03/10/2026
Ako bismo sto ljudi pitali da naprave kućicu na brijegu, vjerojatno bismo dobili sto različitih priča. Neke bi bile rezultat osobnih preferencija i estetike. Neke bi se bazirale na funkcionalnostima i uporabnim vrijednostima. Neke bi se odlično uklopile u okoliš. Rijetke bi povezale svo troje.
Članovi tima: investitor-arhitekt-urbanist ne funkcioniraju uvijek kao dio jednog tima i nemaju uvijek iste interese. Rezultat može biti urbanistički kaos kojem svakodnevno svjedočimo.
Eto, i mi smo se odlučili pridružiti glasanju za novi zagrebački stadion. Od 88 predloženih rješenja izabrali smo ovaj. Pedesetak metara od Dinamovog stadiona nalazi se Maksimirski park, najveći hrvatski javni park, jedan od najstarijih parkova u Europi, prvi javni park i šetalište u jugoistočnoj Europi, otvoren 1794. godine; kolijevka zagrebačkog sporta sa šetačima, trkačima i biciklistima, dom prvog zagrebačkog klizališta iz 1853. godine za klizanje, hokej i curling; jezero za kupanje, plivačke utrke i prvu vaterpolo utakmicu u Zagrebu 1921. godine. Zoološki vrt grada Zagreba predstavlja dom brojnim životinjskim vrstama, no dio ptica možemo vidjeti i izvan zoološkog vrta pa i cijelog parka. U Maksimiru je i impresivna kolekcija endemičnih biljaka što ga čini izvrsnim mjestom za skladan spoj flore i faune, te za sve ljubitelje botanike i istraživače prirode. I na kraju, mjesto na koje odlazimo u potrazi za mirom, šetnjom pored jezera, kavom na vidikovcu… Dakle, o tom Maksimiru pričamo. Pa, možda bi takvom Maksimiru trebalo nešto što tamo i pripada, kao poklon prirodi, smislenoj i održivoj organizaciji javnih prostora, budućim naraštajima.